Wednesday, October 19, 2005

AGIT POP I RAZVOJ TRŽIŠTA UMETNIČKIH DELA

Nedavno mi je prijatelj, inače uspešni direktor filijale jedne domaće banke, ispričao kako za dnevnu sobu kupuje klima uređaj. Ovaj podatak ne bi bio čudan, da on već nema jako dobru, skoro novu klimu. Sada hoće da je zameni. Zašto? Naime, u prodaji su se pojavili "in" klima uređaji, tanki, u bojama, a moj prijatelj želi jednu koja će mu se slagati uz nameštaj. Ipak, ova „flat & color“ klima je nekoliko puta skuplja od obične, dakle košta oko hiljadu i više eura.

Posle našeg razgovora razmišljala sam o stilu i smeru trošenja novca kod novouspostavljene više srednje klase. Bankar zna da će, kada njemu i njegovoj ženi u posetu dođu kolege, te kolege ZNATI koliko je on novca investirao u šik~klimu, te će steći utisak da je on na dobrom putu da bude još uspešniji. A da je moj prijatelj ovaj novac investirao u, recimo neko umetničko delo, sliku ili skulpturu, ovo PREPOZNAVANJE se ne bi dogodilo, čime se gubi jedna od osnovnih funkcija investiranja u luksuz, kod srednje klase tako bitna.

I zašto onaj ko danas ima novca, neće da kupi sliku, čija vrednost vremenom može samo da raste, već se odlučuje za tehniku koji već za par godina može da se pokvari, da bi se za deceniju zamenila ? A sada, zamislimo da se sve ovo dogodilo osamdesetih. Ako bi se, u tom periodu, bračni par odlučio za neki suvišni tehnički uređaj umesto slike Mersada Berbera ili grafike Vlade Veličkovića, okolina bi ih gledala kao nepopravljive malograđane. To bi, jednostavno, bio odraz neobaveštenosti i niskog nivoa interesovanja za kulturu.

Pretenciozno ali iskreno ~ na početku 21.veka klima je prevagnula nad umetnošću, zato što AGIT~POP još uvek nije ušao u drugu godinu svog izlaženja. Namerno se ograđujem, jer ne mislim da par brojeva našeg magazina može da promeni, već nekoliko godina utvrđen, način trošenja novca. Ali, evo na koji način stvari mogu da se promene.

Naime, pokušaćemo da radimo na, informisanju, kreiranju imidža i prepoznavanju.

Tužna je istina da na tržištu umetničkih dela, pored velikana čija je afirmacija počela tokom sedamdesetih godina prošlog veka, caruju upravo oni autori koji se POJAVLJUJU U MEDIJIMA,i to um emisijama koje nemaju nikakve veze sa visokom kulturom
( čak, naprotiv ). Da li su oni najbolji ? Najtalentovaniji? Na ova pitanja odgovor bi trebala da pruži umetnička kritika, ali je sasvim sigurno da su oni NAJPODOBNIJI da se slikaju za magazine tračerskog profila ili da učestvuju u TV razgovorima na najbanalnije teme. Ciljano ili ne, tek njihova se dela prodaju, jer šira populacija, među kojima i kupovno moćna viša srednja klasa, ZNA za njih. Doduše, identifikacija dolazi zaobilaznim putem, ali postoji. Cilj magazina kao što je AGIT~POP bio bi da pruži mogućnost onim umetnicima koji nemaju mogućnosti ili želje da svoje lice prostituišu na neadekvatnim mestima, da pokažu sebe i svoje delo na način kako se to radi u svim civilizovanim zemljama. Ipak, okrenutost magazina široj populaciji i prijemčiv, moderan, provokativan dizajn daće mogućnost i potencijalnim kupcima umetnosti da shvate da tzv. visoka umetnost nije nešto rezervisano isključivo za „krug dvojke“ ili „one koji su završili FDU,FLU i slično“ ( neke od čestih predrasuda ), već da je investiranje u umetnost upravo kulturološki legat koji se prenosi sa generacije na generaciju.

Dakle, cilj nam je da definišemo sve one pokrete u vizuelnoj umetnosti koji postoje na teritoriji SCG, ne samo one koje određuju mainstream istoričari umetnosti, koji favorizuju jedne ( rođene pretežno krajem šezdesetih ) i sa kojima su ponekad i u bliskim, kumsko~burazerskim odnosima.

Definicije pokreta dovode i do shvatanja sličnosti između pojedinih umetnika.

Zatim se prikazuju dela umetnika, na velikom papiru, u dobroj štampi, kao i popularizacija samih umetnika ~ njihove fotografije, u stilu američkih magazina, može da dopuni već ponuđene informacije.

Bitno je ponoviti da je jezik kojim se piše jasan, duhovit, bez želje da vređa čitaoca zato što nešto ne zna.

Sam dizajn i layout magazina popularisaće umetnike, mnogi od njih će davati svoje radove kao ilustraciju za tekstove, dok će neki imati mogućnost da dizajniraju naslovne strane AGIT~POPa.

0 Comments:

Post a Comment

<< Home